Promatrajući s ekonomske i kulturološke strane, limes je imao utjecaj na mnogo aspekata provincijalnoga života u Rimskome Carstvu. Svrha granice nije bila djelovati isključivo kao prepreka, nego i ostaviti simbolički utisak na prolaznika. Funkcija mu je bila nadzirati ulazak i izlazak iz Carstva, osigurati plovidbu i odgovarajuću trgovinsku razmjenu. Veterani, trgovci i obrtnici nastanjivali su se s obiteljima u naseljima koja su mogla biti osnovana u blizini pograničnih vojnih logora. Nad mnogim su takvim položajima u hrvatskom Podunavlju razvijeni i današnji gradovi i mjesta.

Danas su u središtu zanimanja postavljeni ekonomski, socijalni i politički odnosi u Carstvu kojemu je sigurnost jamčila stabilnost granice. Zato limes zaslužuje biti istražen i predstavljen javnosti, a zaštita lokaliteta, bilo vidljivih bilo nevidljivih, potrebna je zbog njihova očuvanja kao simbola kontinuirane vrijednosti, regeneratora krajolika, edukacijskoga oruđa i izvora rekreacije. Uvrštenjem hrvatskoga dijela limesa u UNESCO-v popis svjetske baštine nacionalna, regionalna i lokalna javnost bolje će upoznati taj dio Spomenika, zainteresirati se za nj, podići će se svijest o zaštiti Lokaliteta i omogućiti razmjena iskustava između stanovništva koje obitava na području nekadašnjega limesa u tom dijelu Podunavlja.