Dugoročan je cilj svih nacionalnih upravljačkih planova iz limesa napraviti turističko odredište. Lokaliteti stavljeni na popis svjetske baštine na nacionalnoj i na lokalnoj razini moraju imati uređeno upravljanje Spomenikom i adekvatnu zaštitu istog. Stručnjacima i pučanstvu koje obitava na području limesa bitno je točno odrediti veličinu rimskih vojnih položaja. Upravljačkim se planom Spomeniku daje vrijednost, omogućuje ili planira pristup i regulira sudjelovanje udruga. Njime se iznose konkretni prijedlozi upravljanja lokalitetima na srednji ili dulji rok.
Sukladno nacionalnoj pravnoj legislativi, gradnja uz limes u Hrvatskoj je moguća, ali uz zakonom regulirana ograničenja. Pritom bi još okolna poljoprivredna dobra i šumska područja morala imati bitnu ulogu u očuvanju dojma na Spomenik. Trenutačno je problem nedovoljno razvijena svijest o postojanju arheološkoh ostataka ispod suvremenih zdanja. No, budući da nevidljivi, ali znanstvenim istraživanjima potvrđeni lokaliteti pod zemljom mogu biti sastavni dio Granica Rimskoga Carstva, osobito takvim ostatcima mora biti zajamčena održiva ekonomska uporaba i razvoj. Istodobno je zadatak regionalnih i gradskih muzeja integrirati otkrića s limesa u njihov stalni postav jer su oni, uz informacijske ploče in situ, mjesta gdje se javnost može upoznati s ostatcima rimske carske granice.

Prva informacijska ploča uz limes u Hrvatskoj postavljena je u Batini u lipnju 2014. u organizaciji Muzeja Slavonije u Osijeku.